Gledajući druge, plaće će rasti, ali treba biti strpljiv
ŠTO ĆE SE DOGODITI S PLAĆAMA?
Promatrajući iskustva drugih zemalja plaće bi u dugom roku trebale porasti i to u takvoj mjeri da anuliraju kratkoročni pad standarda stanovništva uzrokovan većim cijenama. U kontekstu rasta BDP-a, kojem je doprinijelo uvođenje eura, u analiziranim zemljama zabilježen je i rast prosječne plaće. Tako je u Sloveniji u 2016. godini, (10 godina nakon uvođenja eura) prosječna mjesečna neto plaća u bila u prosjeku viša za otprilike 33% u odnosu na prosjek 2006. Još se izraženiji porast prosječne plaće zabilježio u Latviji (pristupila eurozoni 2014.) i Litvi (pristupila eurozoni 2015.) gdje je zabilježen značajan porast prosječne mjesečne plaće. Naime, prema podacima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw database) u 2019. godini je u odnosu na godinu prije ulaska u eurozonu u Latviji došlo do porasta prosječne neto plaće od čak 53,58%, a u Litvi 55,93%. Prosječni godišnji porast neto plaća bio je 7,42% odnosno 9,33%. Poseban je pak slučaj Estonija gdje je prosječna neto plaća 2019. u odnosu na 2010. (euro je uveden 2011.), porasla za čak 80%, pri čemu je na godišnjoj razini plaća u prosjeku rasla za 6,71%. Usporedbe radi prosječni porast prosječne neto plaće u Hrvatskoj od 2011. odnosno od 2014. do 2019. iznosio je manje od 3%. Pri tome treba naglasiti da su cijene u svim navedenim zemljama isto tako porasle, ali manje od porasta prosječne plaće, čime je došlo do porasta standarda građana ovih zemalja. Dakle, uzevši u obzir harmonizirani indeks potrošačkih cijena iz baze Eurostat, zaključno s podacima za 2019. godinu došlo je do realnog porasta plaća u svim spomenutim zemljama pri čemu je on u Sloveniji bio oko 20%, Latviji 44%, Litvi 47% i Estoniji 54%. Podaci za Slovačku nisu bili dostupni u wiiw bazi podataka, pa se zbog toga isti ovdje ne prezentiraju. Konačno, treba naglasiti da porast plaća treba biti opravdan odnosno da je jedini ekonomski opravdan razlog za porast plaća – porast produktivnosti, a na njega uvođenje eura može utjecati neizravno i djelomično.
U kontekstu kretanje plaća, treba spomenuti i mirovine. Mirovine se regularno usklađuju ovisno o dva faktora – porastu troškova života odnosno inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih. Stoga se u kratkom roku, promatrajući primarno očekivani porast cijena, s određenim vremenskim odmakom (kašnjenje podataka koji su potrebni za izračun indeksacije), očekuje porast mirovina. Gledajući dugoročno kontekst pristupanja eurozoni, koji bi trebao doprinijeti rastu gospodarstva, a samim time i većim plaćama, do porasta mirovina bi trebalo doći i s osnovice usklađivanja rasta plaća svih zaposlenih. Pored toga očekivani porast plaća i zapošljavanja trebao bi i povećati prihode po osnovi doprinosa što bi dugoročno trebalo pozitivno djelovati na mirovinski sustav.
OKVIR (IZDVOJENO IZ TEKSTA)
- U Sloveniji u 2016. godini, (10 godina nakon uvođenja eura) prosječna mjesečna neto plaća u bila u prosjeku viša za otprilike 33% u odnosu na prosjek 2006.
- U 2019. godini je u odnosu na godinu prije ulaska u eurozonu u Latviji došlo do porasta prosječne neto plaće od čak 53 posto, a u Litvi skoro 56 posto
- Cijene su u svim navedenim zemljama isto tako porasle, ali manje od porasta prosječne plaće, čime je došlo do porasta standarda građana ovih zemalja
- U kratkom roku, promatrajući primarno očekivani porast cijena, s određenim vremenskim odmakom (kašnjenje podataka koji su potrebni za izračun indeksacije), očekuje se porast mirovina
