Investicije i porast izvoza potaknut će rast BDP-a
BDP po glavi stanovnika bi kroz duži rok, nakon uvođenja eura, trebao rasti. Barem nas prema takvom zaključku vode analizirani podaci odabranih zemalja. Sve analizirane zemlje nakon ulaska u eurozonu bilježe realnu konvergenciju životnog standarda prema prosjeku EU. Osim što je to dobro za same zemlje, dobro je i za eurozonu, jer je realna konvergencija bitan faktor optimalnog funkcioniranja monetarne unije. Konkretni podaci EUROSTAT-a ukazuju da je u Sloveniji BDP po stanovniku deset godina nakon uvođenja eura bio veći za otprilike 20%, a u Slovačkoj 34%. Estonija je devet godina nakon uvođenja eura podigla ovaj pokazatelj za gotovo pa nevjerojatnih 89%. Latvija i Litva su odnosu na godinu ulaska u eurozonu 2019. zabilježile BDP po stanovniku veći za 42 odnosno 40%. Promatrajući kretanja u srednjem roku odnosno pet godina nakon uvođenja eura Slovenija je zabilježila porast od 15%, Slovačka 12%, a Estonija 42%. Dakle, očito je da sve zemlje bilježe porast ovog pokazatelja, no isto tako uočljiv ja značajan raspon navedenih stopa. Spomenuto implicira zaključak da je svaka zemlja karakteristična i da na rast BDP-a utječe niz faktora i politika, no generalan je stav da gospodarskom rastu doprinose strane direktne investicije i porast izvoza, za koje se smatra da ih uvođenje eura pospješuje. Naime, uklanjanje troškova valutnog rizika, bolja integracija financijskih tržišta i s tim povezan lakši pristup kapitalu trebali bi utjecati na više investicija i veći izvoz. Upravo je uklanjanje tečajnog rizika prema ključnim trgovinskim partnerima i eliminacija troškova konverzije valuta rezultirala porastom slovačkog izvoza u europodručje od 12%. Dodatno, prema harvardskom indeksu ekonomske kompleksnosti, koji predstavlja kompozitni indeks diversificiranosti i složenosti izvoza, slovačko je gospodarstvo od uvođenja eura napredovalo za dva mjesta na spomenutoj ljestvici, poboljšavajući prije svega složenost izvoza, a upravo složeniji proizvodi podrazumijevaju i veće plaće. Na istoj ljestvici Litva je u odnosu na godinu prije uvođenja eura napredovala za 3 mjesta, Latvija za 2 mjesta, a Slovenija za tri mjesta, dok je Estonija zabilježila pad od dva mjesta, no promatrajući duži period i ona bilježi napredak na ljestvici.
Što se tiče stranih direktnih investicija, ne ulazeću u problematiku njihove strukture, smatra se da su one neosporan faktor gospodarskog rasta, jer rezultiraju višom razinom vještina i primjenom suvremenih tehnologija, rezultat čega je podizanje produktivnosti, kao pretpostavka podizanja plaća. No promatrajući kretanje udjela stranih direktnih investicija u BDP-u, ne može se zaključiti da je uvođenje eura značajno utjecalo na pojačani priljev FDI-a u navedene zemlje. Naime, na kretanje FDI-a utječe mnogo čimbenika, od kojih je niz značajnijih u odnosu na valutu koju zemlja koristi. Svakako da uvođenje eura nikako neće odmoći, dapače može biti kotačić koji pomaže privlačenju FDI-a, ali nikako nije od ključnog značaja. Dakle, analizirani podaci za odabrane zemlje ne ukazuju na značajniju promjenu udjela FDI-a u BDP-u, nakon uvođenja eura, što implicira neke druge determinante. Naime, čimbenici kao što su neučinkovita javna uprava, visoka razina percipirane korupcije, nisko povjerenje u pravni sustav i slično, faktori su koji će utjecati na odluku multinacionalnih poduzeća o odabiru zemlje u koju žele investirati. Pored toga, navedeni faktori dovode do neoptimalne alokacije resursa te u konačnici ne omogućavaju ostvarivanje potencijala koji Hrvatska ima, kao i ostvarivanja stopa gospodarskog rasta koje može generirati. Nastavno na spomenuto proizlazi da je za uspješnu berbu svih koristi koje uvođenje eura donosi nužno krenuti/nastaviti sa strukturnim reformama te raditi i na institucionalnoj konvergenciji, koja se čini kao da je usporila u zadnjim godinama u više zemalja srednje i jugoistočne Europe. A upravo se institucionalna kvaliteta, promatrano kroz dugi rok, pokazala važnim čimbenikom u postizanju viših stopa gospodarskog rasta. Uz spomenuto za održiv dugoročan rast potrebno je razvijanje gospodarstva temeljenog na znanju i novim tehnologijama, a država je ta koja svojim strateškim opredjeljenjem treba poticati investicije u ove sektore. Bila bi zaista velika greška ne iskoristiti dani moment uvođenja eura, koji sam po sebi nije lijek za domaće gospodarske probleme, već može biti katalizator pozitivnih gospodarskih trendova koji se trenutno mogu bilježiti u Hrvatskoj. Isto tako treba vjerovati da se reformski zamah koji je karakterizirao mnoge zemlje, pa tako i Hrvatsku, u procesima pristupanja EU i eurozoni neće usporiti kada 01.01.2023. uvedemo euro kao nacionalnu valutu. Dakle, uvođenjem eura dobivamo odskočnu dasku, a koliko ćemo visoko skočiti ovisi o našem reformskom kapacitetu i spremnosti na provođenje potrebnih reformi. Na kraju vrijedi napomenuti kako je možda najbolji argument za uvođenje eura činjenica da niti jedna od 19 zemalja članica eurozone nije pokazala interes da napusti euro područje.
OKVIR (IZDVOJENO IZ TEKSTA)
- Rast BDP-a očitali smo iz iskustava zemalja sličnih HR koje su uvele euro, ali je svaka zemlja karakteristična i na rast BDP-a utječe niz faktora i politika
- uklanjanje troškova valutnog rizika, bolja integracija financijskih tržišta i s tim povezan lakši pristup kapitalu trebali bi utjecati na više investicija i veći izvoz
- Za uspješnu berbu svih koristi koje uvođenje eura donosi nužno krenuti/nastaviti sa strukturnim reformama
- Valja raditi i na institucionalnoj konvergenciji, koja se čini kao da je usporila u zadnjim godinama u više zemalja srednje i jugoistočne Europe
- Uvođenjem eura dobivamo odskočnu dasku, a koliko ćemo visoko skočiti ovisi o našem reformskom kapacitetu i spremnosti na provođenje potrebnih reformi
