Zašto izvršni direktori odbijaju ponude za posao?

Statistika pokazuje da izvršni direktori odbijaju većinu unosnih ponuda headhuntera, a razlozi nisu uvjetovani razlikom u plaćama ili osobnim razlozima izvršnih direktora. Što je onda po srijedi?

Škokić, V., Čoh Marko. (2017). How do executive search firms increase interest in career opportunities? The role of past interactions. European Management Journal, 35(4), 505-513.

Naslov:

Zašto izvršni direktori odbijaju ponude za posao?

Praktična relevantnost provedenog istraživanja

Izvršni direktori imaju veliki utjecaj na uspješnost poduzeća. Stoga vlasnici poduzeća, nadzorni odbori, investitori i ostale zainteresirane strane potroše puno vremena i energije na privlačenje najadekvatnijih top menadžment kadrova. Budući da su najbolji kandidati u trenutku potrage već unosno zaposleni, gore navedeni dionici se često služe uslugama executive search firmi odnosno headhuntera. Uloga istih je da pokušavaju stimulirati izvršne direktore da promjene posao i prijeđu u druge korporacije. No, statistika pokazuje da izvršni direktori odbijaju većinu takvih ponuda, a razlozi nisu uvjetovani razlikom u plaćama ili osobnim razlozima izvršnih direktora. Stoga je ključno istražiti kada su headhunting firme, specijalizirane za takav profil kadrova, efikasnije u poticanju mobilnosti izvršnih direktora. Investicija u headhuntere može biti značajna, zato je potrebno izmjeriti dodanu vrijednost njihovih širokih i dubokih socijalnih mreža u procesu poticanja mobilnosti izvršnih direktora.

[Uvodno predstavljanje rada i autora]

Intuitivno objašnjenje da izvršnim direktorima ne odgovara visina plaće ili ne žele promijeniti posao zbog obiteljskih razloga, je daleko od rezultata koje je izv.prof.dr.sc. Vlatka Škokić, s Katedre za mendažment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu pokazala u istraživanju.  Protekle studije su uglavnom bile fokusirane na osobne i ekonomske faktore. Međutim, znamo da poslovni svijet, pogotovo svijet top menadžmenta, operira unutar mreža odnosa između ljudi, poduzeća, trećih strana. I zato je Vlatka Škokić, čiji je istraživački interes usmjeren prema razumijevanju uloge mreža u poslovanju, krenula istražiti načine na koje mreže u koje su uključeni izvršni direktori utječu na njihove odluke oko toga gdje će raditi i koje karijerne prilike će razmatrati. Fokusirala se na jednog od najbogatijih izvora mreža – headhuntere.

[Nacrt istraživanja i metodologija]

Studija je koristila podatke iz baze podataka globalne headhunting firme koja kandidate plasira na visoko plaćene poslove (poviše 100 000GBP godišnje). Uzorak se sastoji od 3582 osobe koje su bile uključene u razmatranje za 823 otvorena radna mjesta u 16 različitih sektora u periodu od siječnja 2005 do svibnja 2009. Pošto su neki kandidati bili uključeni u razmatranje za više poslova, uzorak smo definirali na razini od 6308 parova osoba-kandidatura za otvoreno radno mjesto. Model linerane multiple regresije je korišten kao glavna metoda analize podataka.

[Ključni rezultati istraživanja]

Ključni rezultat istraživanja pokazuje  da samo jedan oblik prijašnjeg odnosa između izvršnog direktora i headhuntera pozitivno utječe na interes potonjeg za razmatranje radnih mjesta u drugim korporacijama. Taj odnos smo definirali kao ‘general tie’ koja označava situaciju u kojoj se izvršni direktor i headhunter upoznaju u socijalnom kontaktu i razmijene informacije o npr. stanju u industriji. U tradicionalnom odnosu između izvršnog direktora i headhuntera kojeg smo nazvali ‘client tie’, koji označava tradicionalno ekonomsko posredovanje, izvršni direktori ne razviju povjerenje u hedahuntera. Ovakav rezultat ni u kojoj mjeri ne ovisi o individualnim razlikama između izvršnih direktora, gdje su neki npr. više skloni razmatranju novih poslova nego drugi. Što nas je pogotovo zaintrigiralo je da taj odnos izvršni direktor – headhunter čak može do neke mjere kompenzirati smanjenje osnovne plaće. Rezultati studije nas navode na zaključak da je to zbog toga jer je izvršni direktor, kada ima takav odnos sa headhunterom, skloniji smatrati da će mu potonji prezentirati druga radna mjesta koja su u cijelosti bolja za njega u tom trenu, makar početna osnovna plaća ne predstavlja veliku dodatnu zaradu.   

[Implikacije provedenog istraživanja]

Rezultati studije pokazuju da karijerni putevi izvršnih direktora nisu samo uvjetovani njihovim vještinama, karakteristikama kompanije za koju rade, karakteristikama headhunting kompanija ili da li su u interakciji sa headhunting poduzećima ili nisu, kako se do sada tvrdilo. Studija ukazuje da karijerni putevi izvršnih direktora znatno ovise o prirodi odnosa koje imaju sa headhunting poduzećima. Ovaj rezultat može pomoći headhunting poduzećima, jer ako ona žele biti uspješnija u poticanju mobilnosti izvršnih direktora, onda bi trebala strateški prilagoditi načine na koje pristupaju potencijalnim kandidatima te se što više uključiti u interakcije sa izvršnim direktorima. S druge strane, rezultati imaju implikacije i za poduzeća čiji izvršni direktori su često traženi od strane headhunting poduzeća jer pokazuju da su korporacije pod većim rizikom da njihovi talenti razvijaju interese u alternativne karijerne opcije, ako imaju više prilika za neformalno upoznavanje sa headhunterima.

[Gdje je studija objavljena]

Ukoliko ste zainteresirani za više detalja, rad ‘ How do executive search firms increase interest in career opportunities? The role of past interactions’ je objavljen u časopisu European Management Journal.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *